UČENJE POKRETOM – PROJEKT HRVATSKE UDRUGE ZA DISLEKSIJU 2010.
autor projekta: Željka Butorac, prof. logoped
METODE UČENJA POKRETOM
Od Marije Montessori do J. Piageta, prepoznata je važnost aktualnih, konkretnih iskustava u dječjem senzoričkom razvoju. Djeca novog stoljeća toliko su preopterećena vanjskim podražajima i učenju bez iskustva da propuštaju osjetilne signale mudrosti vlastita tijela.
GARDNEROVA TEORIJA
Po Gardnerovoj teoriji od svih vrsta inteligencija, najvažnija je kinestetska inteligencija koja se očituje u upotrebi svoga tijela, pri izradi iskaza u umjetničke svrhe kao što su ples, igra ili pantomima. Za ovu vrstu inteligencije su važne međukulturne razlike, iako je u zapadnoj kulturi jako zanemarena.
Znanstvenici tvrde da je učenje pokretom uspješnije od drugih oblika učenja.
To možemo pripisati sljedećem:
1. većoj motivaciji djece za takvim učenjem,
2. učenje pokretom je zabavno i nabijeno emocijama,
3. teoretske pojmove i znanja lakše pamtimo uz osjećaje,
4. veća je koncentracija i pažnja pri učenju pokretom,
5. učenje pokretom aktivira više senzornih područja i ima visoko motivacijsku vrijednost.
U širem značenju, učenje pokretom uključuje lake pokrete, ples, pokrete po zadanim shemama, teže vrste pokreta i sl.
KTM- KINEZIOLOŠKE TEHNIKE UČENJA
U Washington Center of Learning, učenje pokretom se uči kao dio kognitivnih spretnosti, što omogućava učenicima da usvajaju znanja kretanjem u prostoru, metodama koje razvijaju različite misli, ideje i osjećaje. To se prenosi na kritičko mišljenje, fond riječi, analiziranje i spretnost za rješavanje problema.
Ta je metoda puna strategija koje se temelje na razvoju kinestetske inteligencije, kako bi se povećale druge sposobnosti u različitim područjima: npr. matematici, čitanju, pisanju, pravopisu, izgovoru, grafomotornim sposobnostima, poremećaju pažnje i koncentracije.
UČENJE UZ POMOĆ PLESA – ELEMENTI AEROBIKA
Susan Griss(1998.) utemeljuje učenje plesom i pokretom. Kaže da ne razvija samo kinestetsku inteligenciju, nego da uz pomoć nje razvija sve ostale vidove inteligencije.
Rezultati su pokazali:
-veće razumijevanje teoretskih pojmova,
-cjelokupni pristup učenju,
-uporabu kulturnih znanja,
-socijalne spretnosti,
-razorna energija postaje kreativna.
Susan Griss preporuča učiteljima:
-upotrebu pokreta za poboljšanje učenja,
-korelaciju između predmeta prirodnih-društvenih i tjelesnog,
-posebnu korelaciju učenja matematike i tjelesnog,
-uključivanje učenika s posebnim potrebama (oni tako lakše uče),
-učenje jezika metodom pokreta,
-vezanje poezije i plesa,
-učenje matematike pokretom,
-vizualna umjetnost uz pokret.
UČENJE POKRETOM PO FROSTIGOVOJ METODI (1989.)
Pokret i gibanje se koriste kao sredstvo za učenje najrazličitijih znanja, tako i školskih.
Ovakvo učenje donosi neposrednu i posrednu korist.
Spretnost u kretanju omogućava razvoj svih sposobnosti, posebno učenja, ali i pamćenja, zaključivanja, pažnje, orijentacije u prostoru i vremenu, asocijativnog mišljenja, sposobnosti rješavanja problema.
Učenje sadrži vježbe koje razvijaju niz sposobnosti kao:
– spoznavanje okoline,
– razvijanje mišljenja,
– kreativno mišljenje,
– čitanje i pisanje,
– govor i izražavanje-
– razvijanje matematičkog jezika.
Sve vježbe razvijaju paralelno niz ovih vještina i isprepliću se međusobno.
BRAIN GYM METODA
Uz elemente ovih metoda koristi se BRAIN GYM metoda (Paul i Gail Dennison) za stimulaciju obiju hemisfera, temeljena na osnovama neuroznanosti i kineziologije, znanosti o kretanju. Metoda se prakticira u njihovom Centru za učenje čitanja, a i cijelom svijetu.
Izuzetna je veza kretanja i učenja, posebno čitanja, pisanja i matematike. Brain gym aktivira funkcije cijelog mozga, sastoji se od integriranih, križno-lateralnih, uravnotežujućih pokreta koji u području senzoričkih i motoričkih kora mehanički aktiviraju obje moždane hemisfere, stimuliraju vestibularni sustav u svrhu postizanja ravnoteže i umanjuju mehanizam odustajanja. U tom nam je uravnoteženom stanju lakše razmišljati, shvaćati i dolaziti do novih ideja.
METODA PROF. PALMER
Helikopterska vrtnja balansira cerebelum uz slušanje, ljuljanje, kotrljanje i sl., što pomaže u usvajanju čitanja, pisanja i fine motoričke koordinacije.
SADRŽAJ I CILJ PROJEKTA
Elemente svih ovih metoda spojili smo u program koji sadrži ispitivanja motoričkih sposobnosti kao i ispitivanje čitanja, pisanja i matematike, Načinili smo vježbe koje bi trebale razvijati motoričke sposobnosti i olakšati učenje te potaknuti govorno jezični razvoj, a naravno i poboljšati koncentraciju, pažnju i povezivanje znanja.
Osmislili smo program igraonica za razrede u kojima bi se uz pokret učilo matematiku, čitanje i pisanje.
Pokrenite se i učite uz pokret.