PRAVA UČENIKA S DISLEKSIJOM U SREDNJOJ ŠKOLI

PRAVA UČENIKA S DISLEKSIJOM U SREDNJOJ ŠKOLI

 

UPIS UČENIKA S DISLEKSIJOM U SREDNJE ŠKOLE

Upisivanje u srednju školu jedna je od najvećih briga djece s disleksijom i njihovih roditelja ili staratelja. Mnogi učenici s disleksijom imaju pritom problema, u prvom redu zato što su im ocjene lošije nego što su njihovo stvarno znanje i sposobnosti, i to zbog neprilagođenih uvjeta učenja i ispitivanja u osnovnim školama. Također, mnogi su u nedoumici koju školu izabrati s obzirom na svoje teškoće.

Važno je istaknuti da učenici s disleksijom imaju znatno manje pomoći i podrške u srednjim školama nego u osnovnima. Tako srednje škole ne zapošljavaju logopede, pa srednjoškolci mogu nastaviti (ili započeti) terapiju samo kod logopeda koji rade izvan škola ili kod privatnih logopeda. Također, učenik koji ima disleksiju ne može prvi put u srednjoj školi zatražiti da mu se odobri pohađanje redovitog programa s individualiziranim pristupom. To je omogućeno samo onim učenicima koji su takve programe već imali u osnovnoj školi.

Upis djece u srednju školu regulira se dokumentom pod nazivom: “Odluka o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u I.razred srednje škole u školskoj godini ….”. Ova se Odluka donosi svake godine za narednu školsku godinu. Članci koji se odnose na djecu s teškoćama se često mijenjaju, tako da pravila za upis nisu svake godine ista.

 

 

HODOGRAM UPISA UČENIKA S DISLEKSIJOM U SREDNJU ŠKOLU

(sastavljen je na temelju  Odluke o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u I.razred srednje škole u školskoj godini 2014./2015. koju je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa donijelo u travnju 2014. godine):

Dva su načina upisivanja djece s disleksijom u srednju školu:

  1. Djeca s disleksijom koja su u osnovnoj školi dobila rješenje o primjerenom obliku školovanja ureda državne uprave u županiji, odnosno Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport Grada Zagreba (tj. rješenje o individualiziranom programu) za najmanje jedan od posljednja četiri razreda osnovne škole upisuju se prema čl. XVI. kao kandidati s teškoćama u razvoju.

Kandidati s teškoćama u razvoju imaju pravo izravnoga upisa u programe obrazovanja za koje posjeduju stručno mišljenje službe za profesionalno usmjeravanje Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje. Ako škola, odnosno program koji zavod za zapošljavanje preporučuje, zahtijeva ispit sposobnosti i darovitosti (kao npr. u slučaju programa zubotehničara u medicinskim školama), tada učenik mora proći spomenuti ispit sposobnosti u školi koju želi pohađati.

Kako bi ostvarili pravo izravnog upisa morate priložiti sljedeće:
– rješenje ureda državne uprave u županiji odnosno Gradskoga ureda za obrazovanje, kulturu i šport Grada Zagreba o primjerenom obliku školovanja u osnovnoj školi,

– stručno mišljenje nadležnoga školskog liječnika (specijalist školske medicine), koji je pratio učenika tijekom prethodnog obrazovanja utvrđenim zdravstvenim smetnjama koje mogu značajnije sužavati mogući izbor obrazovnih programa i zanimanja, a na osnovi medicinske specijalističke dokumentacije,

– stručno mišljenje Službe za profesionalno usmjeravanje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje o sposobnostima i motivaciji učenika za najmanje tri primjerena programa obrazovanja (strukovnoga, umjetničkoga i/ili gimnazijskoga).

Iako se dijagnoza disleksije najčešće postavlja u dobi od 8 do 10 godina, mnogi će školski liječnici prije izdavanja stručnoga mišljenja zatražiti novi logopedski nalaz. Služba za profesionalno usmjeravanje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje također može zatražiti logopedski nalaz koji nije stariji od 6 mj. stoga upozoravamo roditelje da se na vrijeme naruče na logopedski pregled.
Hrvatski zavod za zapošljavanje daje preporuku za tri primjerena programa obrazovanja. Dakle, ova služba ne preporučuje školu u koju će se dijete upisati. Kako biste lakše odabrali školu koju će dijete pohađati preporučujemo da svakako posjetite školu u danima otvorenih vrata. Tada dijete može vidjeti što ga očekuje, a roditelji imaju priliku upoznati stručni tim škole te se raspitati ima li osoblje škole iskustva s učenicima s disleksijom. Za učenike u gradu Zagrebu, važne se informacije o školi mogu prikupiti i na manifestaciji “Dojdi osmaš, Zagreb te zove!” koju svake godine na Trgu bana Josipa Jelačića organizira Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport.

Iako Hrvatski zavod za zapošljavanje daje preporuku za izravan upis u određeni program, to ne znači nužno da će dijete biti i primljeno. Kako svaka škola ima ograničen broj mjesta za izravan upis, može se dogoditi da se javi veći broj djece s ovom preporukom nego ih škola može primiti. Nažalost, dosadašnjih je godina odabir kandidata s preporukom za izravan upis često bio nasumičan (npr. prema vremenu javljanja). Ako nastanu problemi kod odabira škole, roditelji se trebaju obratiti uredu državne uprave u županiji u kojoj se dijete školuje, odnosno Gradskom uredu za obrazovanje, kulturu i šport Grada Zagreba.

  1. Ako je dijete s disleksijom završilo osnovnu školu po redovitom programu (dakle, bez rješenja o individualiziranom programu), ima mogućnost ostvariti svoja prava kao kandidat sa zdravstvenim teškoćama. Kako je disleksija navedena kao medicinska dijagnoza koja se nalazi u Međunarodnoj klasifikaciji bolesti, djeca s disleksijom imaju pravo upisa u srednju školu i temeljem čl. XVII. kao kandidati sa zdravstvenim teškoćama.

Kandidatima sa zdravstvenim teškoćama dodaju se dva boda na broj bodova koji je utvrđen tijekom postupka vrednovanja za programe obrazovanja za koje posjeduje stručno mišljenje službe za profesionalno usmjeravanje Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje. S tako utvrđenim brojem bodova kandidat se rangira na ukupnoj ljestvici poretka.
Pri tome se učenik može natjecati za upis ako je ostvario broj bodova (temeljem ocjena iz osnovne škole i ovih dodatnih bodova) koji je minimalni bodovni prag za tu vrstu škole. Također, ako škola zahtijeva ispit sposobnosti i darovitosti, učenik mora proći spomenuti ispit.

Kako biste ostvarili dodatne bodove morate priložiti sljedeće:

– stručno mišljenje nadležnoga školskog liječnika (specijalista školske medicine), koji je pratio učenika tijekom prethodnog obrazovanja, a na osnovi medicinske specijalističke dokumentacije o utvrđenim zdravstvenim smetnjama koje mogu značajnije sužavati mogući izbor obrazovnih programa i zanimanja.

– stručno mišljenje službe za profesionalno usmjeravanje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje o sposobnostima i motivaciji učenika za najmanje tri primjerena programa obrazovanja (strukovnoga, umjetničkoga i/ili gimnazijskoga).

 

PRIMJERENI OBLICI ODGOJA I OBRAZOVANJA U SREDNJIM ŠKOLAMA ZA UČENIKE S DISLEKSIJOM

Zakonom propisani oblici odgoja i obrazovanja za djecu s teškoćama u srednjim školama jednaka su kao i u osnovnim.

Članak 4. Pravilnika o srednjoškolskom obrazovanju učenika s teškoćama i većim teškoćama u razvoju (Narodne novine 86/1992) glasi:
“Potpuna integracija iz članka 2. ovoga pravilnika ostvaruje se uključivanjem učenika s teškoćama u razvoju u redoviti razredni odjel srednje škole po redovitom ili prilagođenom programu uz primjenu individualiziranih postupaka i posebnu dodatnu pomoć defektologa stručnog suradnika, odnosno uz organizirani produženi stručni postupak.
U redoviti razredni odjel iz stavka 1. ovoga članka mogu se uključiti do tri učenika s teškoćama u razvoju, a takav odjel ne može imati sveukupno više od 30 učenika.”

Dakle, kao i u osnovnim školama, i u srednjim postoje dvije mogućnosti za školovanje djece s teškoćama:
1. redovni program uz individualiziran pristup (uz stručnu pomoć logopeda ili bez nje)
2. prilagođeni program uz individualiziran pristup (uz stručnu pomoć logopeda ili bez nje)

Odluku o tome donosi Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa.

 

PRILAGODBA DRŽAVNE MATURE ZA UČENIKE S DISLEKSIJOM

Učenici s disleksijom koji su u srednjoj školi usvojili sadržaje propisanih programa, nisu uvijek u mogućnosti na uobičajeni način pokazati svoja postignuća. Prilikom polaganja državne mature omogućena im je prilagodba ispitne tehnologije, koja neće ugroziti valjanost ispita niti dovesti pristupnika u privilegirani položaj, ali će ukloniti teškoće čija bi za posljedica mogli biti rezultati koji su lošiji nego što je realno znanje učenika.

Detaljan opis cijelog postupka može se naći u  Uputama za prilagodbu ispitne tehnologije na ispitima državne mature (ur. Sanja Horvatić, Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja, Zagreb, studeni 2010.).

 

Slijedeći tekstovi citirani su iz Uputa:

 

POSTAVLJANJE ZAHTJEVA ZA PRILAGODBOM ISPITNE TEHNOLOGIJE

„Postavljanje zahtjeva za prilagodbom ispitne tehnologije za redovne učenike počinje u školama. Ispitni koordinatori u školama dužni su informirati učenike i roditelje o pravu učenika na prilagodbu ispitne tehnologije za polaganje ispita državne mature. Redovni učenici prvu informaciju o postavljanju zahtjeva za prilagodbom ispitne tehnologije daju ispitnomu koordinatoru. Ispitni koordinator učeniku daje detaljne upute o načinu ostvarivanja toga prava. Informira ga o tome koju dokumentaciju treba dostaviti, koje obrasce treba popuniti i u kojim rokovima. Nakon što učenik ispitnomu koordinatoru dostavi svu potrebnu dokumentaciju, ispitni koordinator kompletirani zahtjev dostavlja Nacionalnomu centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja.

Podatci koje je potrebno upisati u obrasce i za učenike i za odrasle kandidate mogu biti iz dokumenata na temelju kojih je učenik/kandidat ostvarivao pravo na posebnosti tijekom školovanja (Rješenje o primjerenom obliku školovanja učenika s teškoćama u razvoju), prava iz socijalne skrbi (Nalaz i mišljenje o vrsti i stupnju teškoće u razvoju), nalaza i mišljenja (medicinska, pedagoška, psihološka, defektološka dokumentacija) i mišljenja stručnoga tima škole. Ovim dokumentima ujedno se i potkrjepljuje zahtjev za prilagodbu ispitne tehnologije.

Kod učenika s višestrukim teškoćama u razvoju potrebno je navesti sve posebnosti.

Formalni zahtjev mora biti poslan do roka koji odredi Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja i mora sadržavati svu dokumentaciju koja je nužna za odobravanje prilagodbe. Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja mora dobiti i podatke o načinu na koji je škola primjenjivala prilagodbe u radu s učenikom s teškoćama, a iz kojih je vidljivo učenikovo prijašnje i sadašnje stanje.“

 

„PRILAGODBE ISPITNE TEHNOLOGIJE

Opći uvjeti

Kod disgrafičnih teškoća (i/ili izrazito nečitkoga rukopisa) učeniku treba omogućiti pomoć osobnoga pomagača ili pisanje na računalu.

Prilagodbe ispitnoga materijala

Ispitni materijal treba prilagoditi na sljedeći način:

  • izbjegavati velike tekstualne cjeline (tekst podijeliti u kraće odlomke)
  • za tekst koji osoba s disleksijom treba pročitati rabiti sans serif slova (slova bez kratkih crtica na krajevima); veličina slova treba biti minimalno 12 pt ili 14 pt
  • rabiti podebljana (bold) ili istaknuta (highlighted) slova, izbjegavati kosa slova (italic) i podcrtani tekst
  • izbjegavati podcrtavanje naslova ili nizova riječi; to može uzrokovati vizualno spajanje riječi
  • povećati razmak između slova i redaka i odvajati redove većim razmakom
  • retke poravnavati na lijevoj strani, izbjegavati obostrano poravnanje
  • rabiti široke margine
  • razdijelili tekst u manje cjeline i organizirati ga u natuknicama ili pomoću numeričkoga nabrajanja u odvojenim redcima, a ne u kontinuiranome nizu
  • rabiti mat papir umjesto sjajnoga bijeloga papira (najbolje blijedožuta boja)
  • oblikovanje stranice treba biti jednostavno; pozadinska grafika može tekst učiniti teško čitljivim.

U vrjednovanju uradaka kod jezičnih teškoća treba uvažavati skromnije izražavanje semantički i sintaktički složenim rečenicama.

Osobni pomagač na ispitima državne mature

Kod jače izraženih dislektičnih i disgrafičnih teškoća učeniku treba osigurati mogućnost polaganja ispita uz pomagača pri čemu mu pomagač čita pitanja i zapisuje odgovore prema diktatu učenika.

Pomagača je potrebno osigurati:

  • ako učenik ima izrazitih teškoća u čitanju (disleksija)
  • kada dislektične smetnje mogu utjecati i na provjeru znanja iz matematike pa učeniku treba pročitati problemski zadatak i provjeriti je li razumio i dekodirao ispravno znakove – brojke, matematičke znakove (plus, minus, puta, podijeljeno…), a matematički sadržaj računanja riješit će samostalno.

Vrijeme trajanja ispita

Vrijeme za rješavanje pisanih zadataka potrebno je produljiti za 50% više od predviđenoga, a ako se ispit polaže uz osobnoga pomagača, tada vrijeme treba produljiti za 100%. „

Hrvatska udruga za disleksiju © 2014