KNJIŽNICE I DISLEKSIJA 2002. – 2010.
MAŠTOM DO ČITANJA – radionice HUD-a u Dječjoj knjižnici Marina Držića – 2010
Maštom do čitanja je projekt Hrvatske udruge za disleksiju koji je ostvaren 2010. godine u suradnji s Dječjom knjižnicom Marina Držića u Zagrebu.
Knjižnica je ljubazno ponudila svoje prostore u Ulici Marina Držića 10 i u naselju Savica, u kojima su se održavale radionice u okviru redovite aktivnosti knjižnice – Pričaonice. Tijekom studenoga i prosinca 2010. godine održano je sedam radionica koje su vodile logopedinje Ana Punjek, Slađana Kostelac i Maja Kelić. U radionicama je sudjelovalo ukupno 114-ero djece u dobi od 3 do 7 godina.
Iako su čitanje i pisanje vještine koje povezujemo prvenstveno s polaskom u školu, njihov razvoj započinje vrlo rano u predškolskom razdoblju. Predvještine čitanja i pisanja dijete razvija u interakciji s roditeljima, starijom braćom i sestrama, bakama i djedovima, te kroz posebne igre i radionice u vrtiću. Kako su roditelji sve zaposleniji i sve manje vremena provode u igri i čitanju s djetetom, mnoga djeca u školu dolaze s vrlo loše razvijenim predvještinama čitanja i pisanja. Školski kurikulum podrazumijeva da dijete u prvi razred stiže spremno za usvajanje čitanja i pisanja, stoga djeca koja nisu razvila predčitalačke vještine imaju teškoća u početnom čitanju i vrlo brzo gube korak s vršnjacima. Hrvatska udruga za disleksiju osmislila je projekt kojemu je cilj razviti vještine koje su temelj uspješnog čitanja i pisanja i motivirati djecu da otkriju svijet knjiga, priča i bajki kao prvi korak u svijet pismenosti.
Za uspješno svladavanje čitanja i pisanja potrebno je do polaska u školu razviti mnoge vještine, između ostalog prepoznavanje glasova i njihovo razlikovanje, povezivanje glasova i slova, slušno pamćenje, vizualnu percepciju i grafomotoriku. Svaka je od radionica provedenih u sklopu ovoga projekta bila usmjerena na razvoj navedenih vještina te je obuhvaćala igre u prostoru kojima je cilj razvoj prostorne orijentacije, igre prepoznavanja i osvještavanja govornih zvukova, igre prepoznavanja rime i ritma. Starija su djeca sudjelovala u igrama prepoznavanja govornih zvukova, analize i sinteze. Svaka se radionica temeljila na bajci koju je voditeljica radionice čitala uz dramatizaciju, a igre su osmišljene tako da se nadovezuju na pročitanu priču. Nakon pročitane priče, voditelji su inicirali raspravu kako bi potakli kritičko razmišljanje i logičko povezivanje te kako bi djeca naučila samostalno vrednovati postupke likova i povezati ih s vlastiti iskustvima. Svaka je radionica završena kreativnim radom u kojem su korišteni različiti materijali, a kako bi pristup bio multimodalan korišten je i interaktivni CD “Čitajmo zajedno”.
Predčitalačke vještine djeca usvajaju igrajući se, listajući slikovnice, pjevajući pjesmice, sudjelujući u igrama riječima s roditeljima i vršnjacima. Ove su radionice pokušale kroz igru kod predškolaca pokrenuti razvoj predčitalačkih vještina te osvijestiti roditeljima koliko je njihov razvoj važan za uspješno svladavanje zadataka u školskim klupama.
Ovaj je projekt nagrađen kao najbolji međunarodni projekt na natječaju Phillip Lese Award u organizaciji bečkog Jugend Buch kluba te OMV-a.
Maja Kelić, prof. logoped
OKRUGLI STOLOVI za knjižnične usluge za osobe s posebnim potrebama
Od 2004. godine svake se godine u organizaciji Komisije za knjižnične usluge za osobe s posebnim potrebama sa suorganizatorima održava okrugli stol za knjižnične usluge za osobe s posebnim potrebama. Razmjena znanja, iskustava i novih spoznaja značajan je doprinos za uspješno poticanje čitanja i pomoć djeci s disleksijom.
Članovi i suradnici naše udruge sudjelovali su u slijedećim okruglim stolovima držeći predavanja, radionice i rasprave:
- 1. okrugli stol održan je 26. ožujka 2004. u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.
Skup su organizirali Hrvatsko knjižničarsko društvo (HKD) i Komisija za knjižnične usluge za osobe s posebnim potrebama (KOPP).
Tema skupa je bila “Osobe sa specifičnim teškoćama učenja, čitanja i pisanja i osobe oštećenog sluha kao korisnici knjižnice”.
Povod za organiziranje okruglog stola je promocija hrvatskog prijevoda dviju publikacija u izdanju Međunarodnog saveza knjižničarskih društava i ustanova (IFLA): “Smjernice za knjižnične službe i usluge za osobe s disleksijom” (priređene u suradnji s Hrvatskom udrugom za disleksiju) i “Smjernice za knjižnične službe i usluge za gluhe” (priređene u suradnji s Odsjekom za oštećenje sluha Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta). Prof. Gyda Skat Nielsen (Sollerod Public Library, Danska) održala je predavanje “Library services to persons with dyslexia (world-wide or international review?)”, a prof.dr. Mirjana Lenček predavanje pod naslovom “Disleksija – kazna i zločin?”. Prof. Gyda Skat Nielsen, prof. Stanislava Leljak-Turžanski, prof. Nada Lovrić i prof.dr. Mirjana Lenček sudjelovale su u diskusiji i promociji IFLA smjernica - 2. okrugli stol održan je 16. svibnja 2005. u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.
Skup su organizirali Komisija za knjižnične usluge za osobe s posebnim potrebama i Radne grupe za čitanje Hrvatskoga knjižničarskog društva i Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.
Tema skupa je bila “Pismenost i čitanje u javnim knjižnicama i građa lagana za čitanje”.
Povod za održavanje Okruglog stola je promocija prijevoda dviju publikacija Međunarodnog saveza knjižničarskih društava i ustanova (IFLA) u izdanju Hrvatskoga knjižničarskog društva: Smjernice za građu laganu za čitanje i Smjernice za knjižnične programe opismenjavanja. Prof. Željka Butorac održala je predavanje “Stanje čitanja i pisanja kod osoba kojima je izrečena odgojna mjera u RH”, a prof.dr. Mirjana Lenček predavanje pod naslovom “Od početka do kraja – od disleksije do kaznenih mjera“.
Promocija IFLA-inih smjernica (Ljiljana Sabljak, Bror Tronbacke, Mirjana Vancaš, Mirna Willer) - 4. okrugli stol održan je 10. rujna 2007. u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.
Skup su organizirali Komisija za knjižnične usluge za osobe s posebnim potrebama, Radna grupe za čitanje i Komisija za školske knjižnice Hrvatskog knjižničarskog društva.
Tema skupa je bila “Uloga knjižnica, odgojnih domova i kaznenih ustanova u poticanju čitanja”.
Prof. Željka Butorac održala je predavanje “Djeca i mladi s disleksijom i HNOS” a prof Stanislava Leljak-Turžanski promovirala je projekt “Čitajmo zajedno” Adresar logopeda i defektologa u RH, izdanje HUD-a. - 5. okrugli stol održan je 19. rujna 2008. u Gradskoj knjižnici u Zagrebu.
Skup su organizirali Komisija za knjižnične usluge za osobe s posebnim potrebama, Radna grupa za čitanje, Hrvatski zavod za knjižničarstvo, Knjižnice grada Zagreba.
Tema skupa je bila “Knjižnice i dostupnost zgrada, usluga, građe i programa za osobe s posebnim potrebama”.
Prof. Stanislava Leljak-Turžanski predstavila je CD-a Hrvatske udruge za disleksiju za osobe s poteškoćama u čitanju i pisanju. - 6. okrugli stol održan je 17. rujna 2009. u Gradskoj knjižnici u Zagrebu.
Skup su organizirali Komisija za knjižnične usluge za osobe s posebnim potrebama (HKD), a suorganizatori su Komisija za čitanje (HKD), Knjižnice grada Zagreba – Gradska knjižnica i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu – Hrvatski zavod za knjižničarstvo.
Tema skupa je bila “Knjiga svima: literatura namijenjena korisnicima posebnih knjižničnih programa”. - 7. okrugli stol održan je 17. rujna 2010. u Gradskoj knjižnici u Zagrebu
Skup su organizirali Komisija za knjižnične usluge za osobe s posebnim potrebama NSK – Hrvatski zavod za knjižničarstvo i Knjižnice grada Zagreba-Gradska knjižnica.
Prof.dr. Mirjana Lenček održala je predavanje pod naslovom “Obrazovna literatura za osobe s disleksijom i teškoćama čitanja i pisanja: iskustva ISHEDS projekta”, a prof. Meri Butirić iz Splitske udruge za osobe s disleksijom “Dyxy” predavanje “Pomognimo im da uživaju čitajući”. - 10. okrugli stol održan je 27. rujna 2013. u Gradskoj knjižnici u Zagrebu
Skup su organizirali Komisija za knjižnične usluge za osobe s posebnim potrebama i Komisija za čitanje Hrvatskoga knjižničarskog društva uz suorganizatora KGZ – Gradsku knjižnicu.
Tema okruglog stola: je bila “Osobe s posebnim potrebama u knjižnici u novom informacijsko-tehnologijskom okruženju”.
Prof.dr. Mirjana Lenček održala je predavanje pod naslovom “Informacijska i komunikacijska tehnologija i disleksija: prednosti i novi izazovi”, a prof. Karlo Butorac predavanje “Čitanje i motoričke sposobnosti”.
Program za djecu s disleksijom u knjižnicama 2002.-2003.
Na poticaj Hrvatskoga knjižničarskog društva – HKD (Radne grupe za knjižnične usluge za osobe s posebnim potrebama) i Nacionalne i sveučilišne knjižnice (Hrvatskog zavoda za knjižničarstvo), Hrvatska udruga za disleksiju priredila je prijedlog programa za djecu s disleksijom u igraonicama narodnih knjižnica.
Ovaj program se odvijao u nekoliko faza, od kojih je prva pripremna faza – organiziranje seminara. Priređen je jednodnevni seminar u trajanju od 4 sata, u organizaciji HUD-a (Stanislave Leljak-Turžanski, predsjednice), HKD-a (Dunje-Marije Gabriel, predsjednice Radne grupe za knjižnične usluge za osobe s posebnim potrebama) i NSK (Jadranke Slobođanac, savjetnice za narodne knjižnice). Predavači su bile članice udruge: doc. dr. sc. Mirjana Lenček-Vancaš govorila je o tome kako na vrijeme prepoznati moguće teškoće u čitanju i pisanju, a prof. logoped Ines Galić-Jušić govorila je o Kreativnom radu logopeda i knjižničara na suzbijanju otpora prema pisanoj riječi (knjizi ili slikovnici) u djece s disleksijom predškolske ili školske dobi.
Seminar je održan je u dva navrata:
6.svibnja 2002. u NSK, Zagreb, okupio je predstavnike narodnih knjižnica zainteresiranih za navedeni program i logopede iz njihovih lokalnih zajednica. Cilj seminara bio je uputiti knjižničare kako prepoznati djecu s poteškoćama u čitanju i pisanju i ostvariti direktan kontakt s logopedima iz njihovih sredina koji su spremni surađivati i pružiti pomoć.
27.lipnja 2002. u NSK, Zagreb, (u organizaciji istih osoba i udruga uključujući Veroniku Čelić-Tica, savjetnicu za školske knjižnice iz NSK) okupio je predstavnike školskih knjižnica i voditelje županijskih matičnih službi. Cilj seminara bio je isti kao i onog prethodnog. Jedan od preduvjeta za pokretanje predloženog programa je prepoznavanje djece s poteškoćama u čitanju i pisanju. Sveobuhvatna slika o broju i dobnoj strukturi takve školske djece najbolje se može dobiti upravo suradnjom sa školskim knjižničarima, pedagozima, psiholozima i nastavnicima.
Hrvatska udruga za disleksiju (HUD) također je priredila prijedlog programa za djecu s disleksijom u školskim knjižnicama. Rad s djecom trebalo bi organizirati u dvije skupine – djeca nižih razreda i djeca viših razreda, zbog drugačijeg pristupa djeci koja još ne čitaju i pišu i onima koji bi već trebali vladati tim vještinama. Bilo bi poželjno organizirati grupni rad u trajanju od približno 2 sata. Grupe bi trebale imati maksimalno 15 djece s dvije osobe koje vode program. Osim školskog knjizničara, u rad s djecom mogli bi se uključiti studenti Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u Zagrebu. Bilo bi potrebno da logoped s iskustvom u praksi vodi nekoliko takvih susreta, ali i da nadzire daljnje susrete kako bi uputio školskog knjižničara i studente u metode rada.
Nakon ovih seminara Komisija za knjižnične usluge za osobe s posebnim potrebama HKD-a i Hrvatski zavod za knjižničarstvo NSK u suradnji s HUD-om nastavili su organizirati edukaciju i seminare za knjižničare čiji su korisnici osobe s poteškoćama u čitanju i pisanju.
Započelo se s izložbenom djelatnošću u Dječjoj knjižnici Marina Držića u Zagrebu. Izložbu pod naslovom “Znate li što je disleksija?”, prikazanu u lipnju 2002.g. predstavile su prof. logoped Stanislava Leljak-Turžanski (predsjednica Hrvatske udruge za disleksiju), savjetnica za narodne knjižnice Jadranka Slobođanac (NSK) i doc. dr. sc. Mirjana Lenček-Vancaš (profesorica na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu u Zagrebu).
Nakon izložbe koja je pobudila veliku pozornost, knjižnica je na Međunarodnom sajmu knjiga i učila Interliber-Educa 2002, u suradnji s Hrvatskom udrugom za disleksiju održala radionicu za poticanje čitanja namijenjenu djeci predškolske i mlađe školske dobi. Radionica se održala 13.11.2002. kao dio programa Odjela za djecu i mladež Narodnih knjižnica Grada Zagreba.
U organiziranju daljnjih seminara prva se odazvala Gradska knjižnica Pregrada koja je u suradnji s Osnovnom školom Janka Leskovara, a prema uputama dobivenim na seminarima u NSK izradila i provodi program s djecom s posebnim potrebama tj. djecom s poteškoćama u čitanju i pisanju. Rad s djecom obuhvaća dvije grupe učenika: pet učenika mlađe školske dobi i pet učenika starije školske dobi. Program s navedenim grupama djece počeo se odvijati od početka školske godine 2002./2003., naizmjenično jedanput tjedno u trajanju od dva školska sata.
Sljedeća je bila OŠ Donja Stubica koja je 11. listopada 2002. organizirala predavanje o disleksiji. Predavačice su bili doc. dr. sc. Mirjana Lenček-Vancaš i prof. logoped Stanislava Leljak-Turzanski. Predavanju je bilo nazočno 20-ak članova Učiteljskog vijeća OŠ Donja Stubica i dvije odgojiteljice iz doma u Zajezdi.
U organizaciji županijske matične službe Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek 5. studenog 2002. organiziran je seminar za školske knjižničare i djelatnike Centra za predškolski odgoj (logopede, psihologe i pedagoge). Predavačice su bile doc. dr. sc. Mirjana Lenček-Vancaš i prof. logoped Ines Galić-Jušić.
U organizaciji županijske matične službe Narodne knjižnice Petar Preradović u Bjelovaru 15. studenog 2002. organiziran je seminar za školske i narodne knjižničare, a predavanje je održala doc. dr. sc. Mirjana Lenček-Vancaš.
OŠ Matija Gubec iz Gornje Stubice organizirala je 22. studenog 2002. za svoje djelatnike seminar o prepoznavanju djece s poteškoćama u čitanju i pisanju na kojem je kao predavač gostovala doc. dr. sc. Mirjana Lenček-Vancaš.
Voditeljica stručnog vijeća školskih knjižničara Međimurske županije Sonja Tošić-Grlač 3. prosinca 2002. organizirala je seminar u I.osnovnoj školi Čakovec za učitelje, nastavnike i školske knjižničare. Predavačice su bile prof. logoped Ines Galić-Jušić na temu “Kreativni rad logopeda i knjižničara na suzbijanju otpora prema pisanoj riječi u djece s poteškoćama u čitanju i pisanju” i savjetnica za školske knjižnice Veronika Čelić-Tica (NSK) na temu “Stručno uređena školska knjižnica preduvjet za kreativan rad školskog knjižničara”. U radu seminara sudjelovalo je 30-ak sudionika.
U jesen 2002. Knjižnica i čitaonica “Fran Galović” u Koprivnici pokrenula je akciju “Čitamo s vama : kako prepoznati teškoće u čitanju”. Djelatnice Danijela Petrić i Gordana Žuliček izradile su informativne i edukativne letke za djecu s teškoćama u pisanju i čitanju i njihove roditelje. Prilikom izrade letka za djecu koristile su ilustracije iz knjižice Bontončić koji je objavio Hrvatski savez udruga tjelesnih invalida. Uz to su pripremile mapu “Čitamo s vama” s korisnim podacima o radu Hrvatske udruge za disleksiju i njenoj web-stranici. Mapa će se po potrebi dopunjavati novim informacijama.
Hrvatski zavod za knjižničarstvo (NSK), županijske matične službe i Hrvatska udruga za disleksiju (HUD) organizirao je seminare u slijedećim županijskim središtima: u Karlovcu (27. ožujka 2003.) i u Gospiću (krajem svibnja 2003.).
Predsjednica Komisije za knjižnične usluge za osobe s posebnim potrebama (HKD), gđa Dunja Gabriel, u skladu sa zaključcima seminara održanih u NSK, organizirala je prevođenje IFLA-inih Smjernica za knjižnične službe i usluge za osobe s disleksijom.
Dječja knjižnica Marina Držića
Držićeva ulica 10, Zagreb
Dječja knjižnica Marina Držića se, uz svoje uobičajene aktivnosti u radu s predškolskom i školskom djecom, uključila u provođenje programa za djecu s disleksijom.
Osnovni cilj aktivnosti je nastojanje da se djeca s disleksijom što ranije identificiraju i uključe u adekvatan tretman, a dječja knjižnica je mjesto gdje se sustavno može raditi na ublažavanju i konačnom suzbijanju otpora prema pisanoj riječi.
Knjižnica je u lipnju 2002. organizirala u svom prostoru izožbu pod nazivom “ZNATE LI ŠTO JE DISLEKSIJA?”. Na izložbi su bile prikazane knjige, radni listovi i didaktički materijal koji se koristi u radu s djecom koja imaju disleksiju.
Voditelji ovih aktivnosti, dipl. knjižničari, prisustvovali su seminaru u organizaciji Hrvatskoga knjižničarskog društva (HKD), Hrvatskog zavoda za knjižničarstvo (NSK), i Hrvatske udruge za disleksiju (HUD). U svom radu surađivat će i konzultirati se sa stručnjacima HUD-a.
Knjižnica je na Međunarodnom sajmu knjiga i učila Interliber-Educa 2002, u suradnji s Hrvatskom udrugom za disleksiju održala radionicu za poticanje čitanja namijenjenu djeci predškolske i mlađe školske dobi. Radionica se održala 13.11.2002. kao dio programa Odjela za djecu i mladež Narodnih knjižnica Grada Zagreba.
U okviru radionice su prezentirani:
- domaća i strana stručna literatura, te svakovrsne informacije o disleksiji,
- slikovnice, didaktički materijal (igračke, CD-ovi) i pomagala za vježbanje čitanja koja će se koristiti u radu radionice
- preporučeni popis slikovnica za najmlađe
STALNI PROGRAM KNJIŽNICE MARINA DRŽIĆA
Djeca s teškoćama čitanja i pisanja mogu se uključiti u organizirane aktivnosti knjižnice:
za djecu predškolskog uzrasta:
PRIČAONICA (ponedjeljak od 17,30 do 18,30)
za djecu školskog uzrasta:
MULTIKULTI radionica (srijeda od 17,30 do 18,30 sati)
Adresa:
Knjižnica Marina Držića,
Držićeva ulica 10, Zagreb,
tel. 61 58 273, e-mail: djecja.knjiznica.marina.drzica@kgz.hr
web: www.kgz.hr
Dječja knjižnica Vladimir Nazor
Trg Ivana Kukuljevića 9, Špansko Sjever
U prostorijama Dječje knjižnice Vladimir Nazor je od 12. veljače do 10. ožujka 2003.g. postavljena izožba pod nazivom “ZNATE LI ŠTO JE DISLEKSIJA?”. Na izložbi su prikazane knjige, radni listovi i didaktički materijal koji se koristi u radu s djecom koja imaju disleksiju.
Predavanje “Disleksija, što je to?”
prof.defektolog Amer Ahmedašević
u prostorijama knjižnice,
u srijedu, 26.2.2003.g. u 18 sati
Gradska knjižnica Pregrada, Trg Gospe Kunagorske
Temeljem poziva Radne grupe za djecu s disleksijom u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, Gradska knjižnica Pregrada uključila se u rad s djecom s posebnim potrebama, odnosno s djecom koja imaju disleksiju.
Ovaj program knjižnica provodi u suradnji s Osnovnom školom Janka Leskovara i defektologom te škole, a prema uputama dobivenim na seminaru u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici. Rad s djecom koja imaju disleksiju obuhvaća dvije grupe djece, djecu mlađe školske dobi (pet učenika) i djecu starije školske dobi (pet učenika). Program s navedenim grupama djece odvija se naizmjenično jedanput tjedno,
u trajanju od dva školska sata, i to od početka školske godine 2002/2003.
Djeca pokazuju velik interes, motivirana su za rad u grupi, a program se odvija prema predviđenom planu.
Program obuhvaća slijedeća područja rada: čitanje, percepciju, orjentaciju, pažnju i likovno izražavanje.
Metode rada su: igre, demonstracija, čitanje, razgovor, recitacije i praktični radovi, a sredstva koja se koriste su knjige, slikovnice, društvene igre, nastavni listići, tjestenina, glinamol i CD-ROMovi.
Na poziv prethodno navedene radne grupe, knjižnica je svoj rad putem postera prezentirala na Prvom savjetovanju za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj “Hrvatske narodne knjižnice u svjetlu IFLA-inih smjernica”, u Splitu , 2.-3. lipnja 2003.