PRAVA UČENIKA S DISLEKSIJOM U SREDNJOJ ŠKOLI
UPIS UČENIKA S DISLEKSIJOM U SREDNJE ŠKOLE
Upisivanje u srednju školu jedna je od najvećih briga djece s disleksijom i njihovih roditelja ili staratelja. Mnogi učenici s disleksijom imaju pritom problema, u prvom redu zato što su im ocjene lošije nego što su njihovo stvarno znanje i sposobnosti, i to zbog neprilagođenih uvjeta učenja i ispitivanja u osnovnim školama. Također, mnogi su u nedoumici koju školu izabrati s obzirom na svoje teškoće.
Važno je istaknuti da učenici s disleksijom imaju znatno manje pomoći i podrške u srednjim školama nego u osnovnima. Tako srednje škole ne zapošljavaju logopede, pa srednjoškolci mogu nastaviti (ili započeti) terapiju samo kod logopeda koji rade izvan škola ili kod privatnih logopeda. Također, učenik koji ima disleksiju ne može prvi put u srednjoj školi zatražiti da mu se odobri pohađanje redovitog programa s individualiziranim pristupom. To je omogućeno samo onim učenicima koji su takve programe već imali u osnovnoj školi.
Upis djece u srednju školu regulira se dokumentom pod nazivom: “Odluka o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u I.razred srednje škole u školskoj godini ….”. Ova se Odluka donosi svake godine za narednu školsku godinu. Članci koji se odnose na djecu s teškoćama se često mijenjaju, tako da pravila za upis nisu svake godine ista.
PRIMJERENI OBLICI ODGOJA I OBRAZOVANJA U SREDNJIM ŠKOLAMA ZA UČENIKE S DISLEKSIJOM
Zakonom propisani oblici odgoja i obrazovanja za djecu s teškoćama u srednjim školama jednaka su kao i u osnovnim.
Članak 4. Pravilnika o srednjoškolskom obrazovanju učenika s teškoćama i većim teškoćama u razvoju (Narodne novine 86/1992) glasi:
“Potpuna integracija iz članka 2. ovoga pravilnika ostvaruje se uključivanjem učenika s teškoćama u razvoju u redoviti razredni odjel srednje škole po redovitom ili prilagođenom programu uz primjenu individualiziranih postupaka i posebnu dodatnu pomoć defektologa stručnog suradnika, odnosno uz organizirani produženi stručni postupak.
U redoviti razredni odjel iz stavka 1. ovoga članka mogu se uključiti do tri učenika s teškoćama u razvoju, a takav odjel ne može imati sveukupno više od 30 učenika.”
Dakle, kao i u osnovnim školama, i u srednjim postoje dvije mogućnosti za školovanje djece s teškoćama:
1. redovni program uz individualiziran pristup (uz stručnu pomoć logopeda ili bez nje)
2. prilagođeni program uz individualiziran pristup (uz stručnu pomoć logopeda ili bez nje)
Odluku o tome donosi Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa.
PRILAGODBA DRŽAVNE MATURE ZA UČENIKE S DISLEKSIJOM
Učenici s disleksijom koji su u srednjoj školi usvojili sadržaje propisanih programa, nisu uvijek u mogućnosti na uobičajeni način pokazati svoja postignuća. Prilikom polaganja državne mature omogućena im je prilagodba ispitne tehnologije, koja neće ugroziti valjanost ispita niti dovesti pristupnika u privilegirani položaj, ali će ukloniti teškoće čija bi za posljedica mogli biti rezultati koji su lošiji nego što je realno znanje učenika.
Detaljan opis cijelog postupka može se naći u Uputama za prilagodbu ispitne tehnologije na ispitima državne mature (ur. Sanja Horvatić, Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja, Zagreb, studeni 2010.).
Slijedeći tekstovi citirani su iz Uputa:
POSTAVLJANJE ZAHTJEVA ZA PRILAGODBOM ISPITNE TEHNOLOGIJE
„Postavljanje zahtjeva za prilagodbom ispitne tehnologije za redovne učenike počinje u školama. Ispitni koordinatori u školama dužni su informirati učenike i roditelje o pravu učenika na prilagodbu ispitne tehnologije za polaganje ispita državne mature. Redovni učenici prvu informaciju o postavljanju zahtjeva za prilagodbom ispitne tehnologije daju ispitnomu koordinatoru. Ispitni koordinator učeniku daje detaljne upute o načinu ostvarivanja toga prava. Informira ga o tome koju dokumentaciju treba dostaviti, koje obrasce treba popuniti i u kojim rokovima. Nakon što učenik ispitnomu koordinatoru dostavi svu potrebnu dokumentaciju, ispitni koordinator kompletirani zahtjev dostavlja Nacionalnomu centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja.
Podatci koje je potrebno upisati u obrasce i za učenike i za odrasle kandidate mogu biti iz dokumenata na temelju kojih je učenik/kandidat ostvarivao pravo na posebnosti tijekom školovanja (Rješenje o primjerenom obliku školovanja učenika s teškoćama u razvoju), prava iz socijalne skrbi (Nalaz i mišljenje o vrsti i stupnju teškoće u razvoju), nalaza i mišljenja (medicinska, pedagoška, psihološka, defektološka dokumentacija) i mišljenja stručnoga tima škole. Ovim dokumentima ujedno se i potkrjepljuje zahtjev za prilagodbu ispitne tehnologije.
Kod učenika s višestrukim teškoćama u razvoju potrebno je navesti sve posebnosti.
Formalni zahtjev mora biti poslan do roka koji odredi Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja i mora sadržavati svu dokumentaciju koja je nužna za odobravanje prilagodbe. Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja mora dobiti i podatke o načinu na koji je škola primjenjivala prilagodbe u radu s učenikom s teškoćama, a iz kojih je vidljivo učenikovo prijašnje i sadašnje stanje.“
„PRILAGODBE ISPITNE TEHNOLOGIJE
Opći uvjeti
Kod disgrafičnih teškoća (i/ili izrazito nečitkoga rukopisa) učeniku treba omogućiti pomoć osobnoga pomagača ili pisanje na računalu.
Prilagodbe ispitnoga materijala
Ispitni materijal treba prilagoditi na sljedeći način:
- izbjegavati velike tekstualne cjeline (tekst podijeliti u kraće odlomke)
- za tekst koji osoba s disleksijom treba pročitati rabiti sans serif slova (slova bez kratkih crtica na krajevima); veličina slova treba biti minimalno 12 pt ili 14 pt
- rabiti podebljana (bold) ili istaknuta (highlighted) slova, izbjegavati kosa slova (italic) i podcrtani tekst
- izbjegavati podcrtavanje naslova ili nizova riječi; to može uzrokovati vizualno spajanje riječi
- povećati razmak između slova i redaka i odvajati redove većim razmakom
- retke poravnavati na lijevoj strani, izbjegavati obostrano poravnanje
- rabiti široke margine
- razdijelili tekst u manje cjeline i organizirati ga u natuknicama ili pomoću numeričkoga nabrajanja u odvojenim redcima, a ne u kontinuiranome nizu
- rabiti mat papir umjesto sjajnoga bijeloga papira (najbolje blijedožuta boja)
- oblikovanje stranice treba biti jednostavno; pozadinska grafika može tekst učiniti teško čitljivim.
U vrjednovanju uradaka kod jezičnih teškoća treba uvažavati skromnije izražavanje semantički i sintaktički složenim rečenicama.
Osobni pomagač na ispitima državne mature
Kod jače izraženih dislektičnih i disgrafičnih teškoća učeniku treba osigurati mogućnost polaganja ispita uz pomagača pri čemu mu pomagač čita pitanja i zapisuje odgovore prema diktatu učenika.
Pomagača je potrebno osigurati:
- ako učenik ima izrazitih teškoća u čitanju (disleksija)
- kada dislektične smetnje mogu utjecati i na provjeru znanja iz matematike pa učeniku treba pročitati problemski zadatak i provjeriti je li razumio i dekodirao ispravno znakove – brojke, matematičke znakove (plus, minus, puta, podijeljeno…), a matematički sadržaj računanja riješit će samostalno.
Vrijeme trajanja ispita
Vrijeme za rješavanje pisanih zadataka potrebno je produljiti za 50% više od predviđenoga, a ako se ispit polaže uz osobnoga pomagača, tada vrijeme treba produljiti za 100%. „